Kuvajt
Država Kuvajt دولة الكويت Dawlât al-Kuwayt |
||||
---|---|---|---|---|
|
||||
Geslo: Za Kuvajt | ||||
Državna himna: "Al-našid al-watani" | ||||
Glavni grad | Kuvajt | |||
Službeni jezici | arapski | |||
Vođe | ||||
- | Emir | Džabir al-Sabah | ||
Uspostava | Od Ujedinjenog Kraljevstva 19. lipnja 1961. | |||
Površina | ||||
- | Ukupno | 17,818 km2 (152.) | ||
- | Voda (%) | 0 | ||
Stanovništvo | ||||
- | Popis iz 2001 | 2.041.961 (141.) | ||
- | Gustoća | 115/km2 | ||
Valuta | dinar | |||
Vremenska zona | +3 | |||
Pozivni broj | +965 | |||
Web domena | .kw |
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji. Na istoku izlazi na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt.
Povijest i politika[uredi | uredi kod]
Najpoznatiji događaj nedavne povijesti Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tijekom iračko-iranskog rata u osamdesetima, ali u kolovozu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U veljači 1991. međunarodna koalicija na čelu s SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.
U politici Kuvajta od sredine 18. stoljeća dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i trenutni emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Velika većina stanovništva su Arapi, ostatak čine doseljenici iz Indije, Bangladeša, Pakistana i Filipina. Islam je najzastupljenija religija, a omjer Sunita i Šijita je otprilike 70:30.
Gospodarstvo[uredi | uredi kod]
Gospodarstvom Kuvajta dominira nafta koja čini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a. Prihodi od nafte omogućili su nastanak socijalne države po europskom uzoru, ali i privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz šire regije.