Karlskrona

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Karlskrona
Glavni trg Karlskrona s crkvom Fredrikskyrkan
Glavni trg Karlskrona s crkvom Fredrikskyrkan
Glavni trg Karlskrona s crkvom Fredrikskyrkan
Grb Karlskrone
Grb
Koordinate: 56°11′N 15°39′E / 56.183°N 15.650°E / 56.183; 15.650
Država Švedska
pokrajina Blekinge
grofovija Blekinge
Općina Karlshamn
Gradska povelja 1680.
Površina
 - Ukupna 21.36 km2
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 32.606 [1]
 - Gustoća 15 stan/km²
 - Područje utjecaja 64.053
 - Gustoća područja utjecaja 1,526 stan/km²
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 371
Pozivni broj 0455
Službene stranice
www.karlskrona.se
Karta
Karlskrona na mapi Švedske
Karlskrona
Karlskrona
Karlskrona u Švedskoj

Karlskrona (švedski za "Karlova kruna") je grad i administrativni centar istoimene općine i grofovije Blekinge u južnoj švedskoj.

Pomorska barokna luka Karlskrona je od 1998. godine upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. Ona je također jedina švedska vojna morska luka i sjedište švedske obalne straže.

Karta Karlskrone iz 1850. godine

Zemljopis

[uredi | uredi kod]

Grad se nalazi u južnoj Švedskoj na obali Baltičkog mora. Veći dio grada nalazi se na otoku Trossö koji je mostovima povezan sa kopnom.

Povijest

[uredi | uredi kod]
Pomorska luka Karlskrona
Svjetska baštinaUNESCO
 Švedska
Registriran:1998. (22. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:ii, iv
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Grad je osnovao švedski kralj Karlo XI. 1679. godine kao pomorsku vojnu utvrdu kojom je želio ustanoviti prevlast na Baltiku. Već slijedeće godine Karlskrona je dobila status grada. Grad su isplanirali najbolji arhitekti tog vremena u duhu kasno-renesansnih idealnih gradova. Od njegovih znamenitosti ističu se najveća drvena crkva u Švedskoj (Admiralska crkva, 1685.) i dvije barokne crkve iz 18. stoljeća koje je dizajnirao Nicodemus Tessin Mlađi, Njemačka crkva sv. Trojstva (Trefaldighetskyrkan, 1709.) i Fridrikova crkva (Fredrikskyrkan, 1744.).

Tijekom Velikog sjevernog rata, Karlskrona je imala najviše stanovnika u Švedskoj, a njegovo brodogradilište je bilo najveće u Skandinaviji.

Središte grada nalazi se na otočiću Trossö i ima najveći trg Skandinavije koji je poslije Crvenog trga u Moskvi najveći u Europi. Pomorska luka je na otočiću Stumholmen koji je nekada pripadao mornarici, a danas je na njemu Državni pomorski muzej (Marinmuseum). Luka je imala staro pristanište koje je bilo opremljeno hidrauličkim dizalicama iz 1724. godine. Od fortifikacijskih građevina tu se nalaze:

  • Obrambene zidine s veličanstvenim bastionima Aurora, Sparre i Trolle.
  • Rovovi koji povezuju malene utvrde s kopnene strane s barutanom.
  • Morske utvrde u zaljevu, Kungsholms i Drottningskär, su iz 17. stoljeća, a tornjevi Kurrholmen i Godnatt su izgrađene polovicom 19. st.

God. 1790. većina grada je izgorjela u požaru. Nakon gubitka snage švedske vojne mornarice, Karlskrona je izgubila svoju važnost i danas je miran provincijski grad.

Slavni stanovnici

[uredi | uredi kod]

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kod]

Karlskrona ima ugovore o partnerstvu sa gradovima:

Izvor

[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]

Ostali projekti

[uredi | uredi kod]
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Karlskrona