Glamočko polje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Glamočko polje

Glamočko polje je kraško polje u Bosni i Hercegovini. Ime je dobilo po gradu Glamoču. Polje se pruža pravcem od sjeverozapada ka jugoistoku, u dužini od oko 45 km. Polje je najšire u svom centralnom dijelu na pravcu Glamoč - Podgreda, gdje razdaljina od jednog do drugog oboda polja iznosi 12 km. Najuže je između Vidimlija i Osoja gdje su se planinske strane, koje ga uokviruju, približile na samo 700 m.[1]

Sastavljeno je iz Gornjeg i Donjeg polja pri čemu je Gornje polje na nižoj nadmorskoj visini. U Gornjem polju se nalaze i dva jezera, Opačićko i Kulogvino jezero. Poljem teče rijeka Ribnik. U Donjem polju teku dvije riječice, Jaruga i Vrba. U kišnom periodu polje je poplavljeno.[2] Sredinom Glamočkog polja se uzdižu dva uzvišenja Homar (982 m) i Apin Brijeg (927 m).

Istorija

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: Gradine kod Glamoča

Zajedno sa Duvanjskim i Livanjskim poljem, u ilirskiom periodu polje pripadalo je plemenu Dalmati, sa jasnom granicom na sjevernim obroncima. Na zadnjim izdancima brda uz rub polja i to najčešće na uzdignutim, prirodno zaštićenim i strategijski pogodnim mjestima nalaze se ostaci 34 gradine[3] Krajem XX vijeka gradine su arheološki istraživane. [4]

Rimljani su kroz polje pravili puteve sa putnim stanicama i naseljima.

Na Glamočkom polju postoje 64 nekropole sa 674 stećka nastale u srednjem vijeku.

U toku Drugog svjetskog rata služio je kao aerodrom. Tu je poginuo Ivo Lola Ribar.

Turizam

[uredi | uredi kod]

Uz magistralni put i selo Jakir u mezarju se nalazi nadgrobni nišan iz 1798. god. – Bašića bašluk. Smatra se najmonumentalnijim muslimanskim nadgrobnim spomenikom u Bosni i Hercegovini. Visok je 4,7 metara, valjkaste osnovice nepun metar, turban je obima dva metra, a streha mu je 25 centimetara.

Nekoliko stotina metara dalje niz magistralni put, na Gradini, pored današnjeg sela Podgradina, nalazi se kockasti kamen (stećak). Stoji na kamenoj podlozi i na samo tri mala kamenčića - piljka, kako kažu mještani. Težak je oko tri tone i ne zna se kako je tu postavljen.

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Enciklopedija Jugoslavije (1958), knjiga 3, s. 468-469

Reference

[uredi | uredi kod]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi kod]