Alliklik
Alliklik (Tataviam) su indijansko pleme iz skupine Serrano Šošona, porodice Uto-Azteka nastanjeno u 19. stoljeću na području gornjeg toka rijeke Santa Clara u Kaliforniji. Pleme je imalo više sela: Akavavi Kashtu, Etseng, Huyang, Küvung, i Pi'idhuku (na Piru Creek, the posljednje u Piru), Kamulus (na Castac Creek), Kashtük Tsawayung (na ogranku Castac Creeka). 1770. Serrano, Vanyume, i Kitanemuk imali su 3,500 pripadnika; do 1930. broj im se smanjio na 361.
Allikliki su u dolinu Santa Clare došli oko 450. godine nove ere. Tamošnji susjedi Indijanci Kitanemuk iz doline Antelope Valley prozvali su ih Tataviam, ime nastalo iz njihovih riječi "taviyik" ("sunčana padina") i "atavihukwa" ("onaj koji se sunča") pa bi ime ugrubo značilo "narod okrenut suncu". Ime Alliklik (značenja "narod koji muca ili nerazgovjetno govori") dobili su od mnogo miroljubivijih Chumash Indijanaca.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/ca/Starr_021126-0031_Photinia_davidiana.jpg/220px-Starr_021126-0031_Photinia_davidiana.jpg)
Allikliki su živjeli u nekih 20 sela oko gornjih pritoka Santa Clare pa istočno do Piru Creeka i širili se preko Sawmill Mountainsa na sjever do Antelope Valleya. Od njihovih sela (selo=Ki’j) poimence su poznata Nuhubit, Tochonanga, Piru-U-Bit, i vrlo veliko selo Chaguibit. Nastambe Alliklika bile su čunjaste, s rebrima od vrbe, prekrivene travom ili drugim biljnim pokrovom. Velčika naselja su imala i igrališta za ples, groblja, hambare i saune slične parnim kupeljima, koja Indijancima služe za pročišćavanje i relaksaciju.
Allikliki su bili veoma prilagođeni prirodi i lokalnom okolišu, nisu se bavili poljoprivredom, a hranili su se svime što im je tamošnja priroda nudila - životinjama (jeleni, zec, vjeverice, ptice, gušteri, zmije, skakavci, ličinke), te biljem i voćem (žir, juka (yucca), 'toyon' (Heteromeles arbutifolia - biljka crvenih plodova suhe klime), sjemenke lokalne vrste kadulje (Salvia tiliafolia) visoke kvalitete masti (velika koncentracija omega-3 masnih kiselina), te heljda).
Allikliki su "najoštroumniji i najmarljiviji Sjevernoamerički Indijanci", kaže Paul Higgins. Svoj život provode bez zakona, bez zatvora i bez novca. Do dolaska misionara (1769.) nisu poznavali koncept pakla i zlih duhova u svojoj religiji. Posljednji punokrvni Tataviam Juan José Fustero, umro je 30. lipnja 1921. godine.